Hrvatsko društvo za štitnjaču
Hrvatskog liječničkog zbora

Croatian Thyroid Society

Croatian Medical Association

 

Početna stranica

 

Ustrojstvo

O društvu

Osnivačka skupština

Predsjednik društva

Upravni odbor

 

AKTIVNOSTI DRUŠTVA I KONGRESI

 

Smjernice

I.znanstveni simpozij

Radna skupina

 

Glasnik

 

Kontakt

 

Arhiva

 
  štitnjača, bolesti štitnjače
Osnivačka skupština Hrvatskog društva za štitnjaču
 
U Zagrebu je 30. studenoga 2005. u prostorijama Hrvatskoga liječničkog zbora održana Osnivačka skupština Hrvatskoga društva za štitnjaču. Na skupštini je bilo prisutno 125 delegata, različitih specijalnosti iz bolnica i zdravstvenih ustanova Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke, Varaždina, Dubrovnika, Zadra, Slavonskog Broda i Šibenika.
 
 
snivačka skupština Hrvatskoga društva za štitnjaču održana je u Zagrebu 30. studenoga 2005. u prostorijama Hrvatskoga liječničkog zbora
 
Delegate su činili 28 specijalista nuklearne medicine, 15 otorinolaringologa, 17 specijalista interne medicine - od kojih 12 endokrinologa i 3 kardiologa, 4 onkologa, 4 patologa, 3 oftalmologa, 3 specijalista iz područja javnoga zdravstva, 2 ginekologa, 2 pedijatra te nekoliko liječnika na specijalizaciji iz navedenih struka. Također su bili prisutni specijalisti psihijatrije, radiologije, dermatovenerologije, opće kirurgije, kliničkih istraživanja i bazičnih znanosti, diplomirani inženjeri fizike, kemije, medicinske biokemije, molekularne biologije i elektrotehnike.
 
dr. Hrvoje Šobat, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, otvara osnivačku skupštinu Hrvatskog društva za štitnjaču
 
U svom uvodnom izlaganju akademik Kusić je između ostaloga istaknuo kako su bolesti štitnjače neke od najčešćih bolesti u čovjeka, a poremećaji funkcije štitnjače često utječu na druge organske sustave. Praktički sve specijalnosti u medicini bave se bolestima štitnjače: endokrinologija, nuklearna medicina, druge subspecijalnosti interne medicine, otorinolaringologija, kirurgija, patologija, citologija, opća medicina, psihijatrija, laboratorijska dijagnostika, onkologija, oftalmologija, dermatologija, fiziologija-patofiziologija, imunologija, pedijatrija, ginekologija, molekularna biologija i javno zdravstvo. Objedinjavanjem različitih specijalnosti unutar društva omogućio bi se multidisciplinarni pristup svim temama iz područja štitnjače.
 
 
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču
 

Društvo za štitnjaču je pogotovo potrebno zato što se sada u nas problematika iz područja štitnjače obrađuje uglavnom na dva mjesta, u okviru nuklearne medicine i endokrinologije. Samo manji broj stručnjaka i znanstvenika sudjeluje na stručnim i znanstvenim sastancima oba društva. Kod obrade štitnjače je, kao rijetko gdje, istaknuta interdisciplinarnost i sudjelovanje nemedicinskih struka. Postoji potreba okupljanja, rasprave i sučeljavanja svih stručnjaka i znanstvenika koji se bave tireoidologijom.

S obzirom na učestalost bolesti štitnjače, visoku stručnu i znanstvenu razinu prevencije, dijagnostike i liječenja, kao i interdisciplinarnost problematike, potrebno je zajedničko društvo za štitnjaču koje bi se bavilo stručnim i znanstvenim radom iz područja tireoidologije, a oformilo bi se kao tijelo Hrvatskoga liječničkog zbora. Društvo će promicati nove spoznaje, ali i usuglašavati već postojeća načela, što će pridonijeti unaprjeđenju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače u cijeloj zemlji. Društvo će poboljšati suradnju pojedinih stručnjaka i centara i poticati zajedničke projekte.

Potrebno je utvrditi incidenciju i prevalenciju bolesti te stavove u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače u Hrvatskoj.

Društvo će objediniti sve aspekte biološke i medicinske znanosti za objašnjenje biologije štitnjače i naravi bolesti. Još uvijek postoje brojna neistražena područja funkcije štitnjače, etiologije i patofiziologije bolesti štitnjače. Uloga društva je i poticati znanstveno-istraživački rad.

Društvo će imati važnu ulogu u novim uvjetima financiranja u zdravstvu, racionalizaciji postupaka, izradbi algoritama, preporuka i smjernica u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače.

Premda je riječ o malom organu s relativno malim brojem bolesti i ograničenim brojem lijekova ili izbora liječenja, još uvijek postoje oprječni stavovi u pogledu dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače, kao npr. indikacije za citološku punkciju pod kontrolom ultrazvuka, liječenje radioaktivnim jodom, kirurško liječenje, liječenje subkliničkih oblika bolesti, doze radioaktivnoga joda, liječenje mikrokarcinoma štitnjače i česta uporaba ultrazvuka kao metode probiranja u općoj populaciji. Često se zbog neracionalnosti nepotrebno opterećuje zdravstveni sustav te se osjeća potreba za meritornim stavom i preporukama koje će se respektirati, a stavovi Društva biti će važni i za moguće sudske sporove. Naša je zemlja imala dugu tradiciju i vrsne stručnjake u području tireoidologije koji su na neki način također poticaj za osnivanje Društva.

Otac moderne hrvatske endokrinologije je prof. dr. Josip Matovinović. Inicijator je prvoga pravilnika o jodiranju soli u bivšoj Jugoslaviji 1953. god. Karijeru je završio u Americi gdje je do umirovljenja radio na University of Michigan u Ann Arboru. Profesor Matovinović bio je endokrinolog svjetskog ugleda, a posebno se bavio proučavanjem i liječenjem bolesti štitnjače, poglavito gušavosti za što je bio i ekspert Svjetske zdravstvene organizacije. U Americi je osim kao znanstvenik, liječnik i nastavnik, bio neobično cijenjen kao intelektualac, erudit, čovjek neobično široke kulture. Osnovao je Zakladu za stipendiranje mladih liječnika koji su diplomirali na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Time se je Josip Matovinović, kao veliki domoljub, odužio domovini Hrvatskoj.

Akademik Kusić je istaknuo da je imao čast raditi s njim u Ann Arboru i osobno se uvjeriti o njegovim zaslugama u struci i znanosti.Prof. dr. Ivan Šimonović osnovao je u nas prvi Zavod za nuklearnu medicinu i jedan je od najzaslužnijih za razvoj te struke u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Osobito je važan njegov utjecaj za razvoj tireoidologije unutar nuklearne medicine u svim centrima u Hrvatskoj. Odgojio je generacije liječnika nuklearne medicine.

Akademik Mladen Sekso utemeljio je međunarodno priznati Zavod za endokrinologiju, organizirao prvi poslijediplomski studij iz endokrinologije, a kao dekan Medicinskoga fakulteta i kao predstojnik Klinike za internu medicinu odgojio je niz uglednih stručnjaka i znanstvenika.Kirurškim liječenjem štitnjače značajno su se bavili akademik Branimir Gušić, prof. dr. Danko Riesner i prof. dr. Ante Šercer.

U svijetu već dugi niz godina postoje organizacije - društva koja objedinjavaju stručnjake različitih specijalnosti koji se bave istraživanjem, dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti štitnjače. Godine 1923. osnovano je American Thyroid Association, prvotno nazvano American Goiter Association, a 1965. god. osnovano je European Thyroid Association. Cilj udruživanja je unaprjeđenje stručnog i znanstvenog rada, što je najbolje sažeto u idejnim postavkama Američkog udruženja za štitnjaču: "Scientists and physicians dedicated to better understanding and treatment of thyroid diseases. Leading in the promotion of excellence and innovation in clinical care, research, education, and public policy", i Europskog udruženja za štitnjaču: "The aims of the Association are to promote research in the thyroid field (fundamental and clinical), and to improve knowledge of the thyroid gland and its diseases."

Prema pričanju Davida Beckera (bivšega predsjednika Američkoga društva za štitnjaču, kod kojega je akademik Kusić jedno vrijeme radio na Cornell University u New Yorku), najstarije društvo za štitnjaču, američko, osnovali su kirurzi kao društvo za gušu, jer je tada operacija bila jedini oblik liječenja. Kasnije u društvo ulaze endokrinolozi, pa nuklearni medicinari i gotovo potpuno istiskuju kirurge. Prema njegovim riječima, u zadnje vrijeme u Društvu, a pogotovo na kongresima prevladavaju bazična istraživanja.

Na sastancima Europskog udruženja za štitnjaču pojavio se također problem prevladavanja bazičnih istraživanja, dok su važni klinički problemi ostali izostavljeni, pa su kliničari počeli drugdje tražiti edukaciju i informacije. Razlog je tome što su osobito bogata bazična istraživanja iz područja štitnjače koja je izvrstan model za autoimunosne bolesti, genetiku i molekularnu biologiju, a osobito genetiku i molekularnu biologiju benignih i malignih tumora štitnjače. Nesumnjivo su uz bazična istraživanja isto tako važne i kliničke teme koje definiraju smjernice dijagnostike i liječenja, tako da je u posljednje vrijeme došlo do revizije koncepcije sastanaka društva za štitnjaču. Vrijeme će pokazati kakve će probleme i promjene imati Hrvatsko društvo za štitnjaču.

Ideja za osnivanje Hrvatskoga društva za štitnjaču potječe iz 1989. godine. Tada su se sastali Zvonko Kusić, Franjo Škreb i Josip Žmire u Amsterdamu na Internacionalnom simpoziju koji je organizirao »Amsterdam thyroid club«. Oni su tada po uzoru na amsterdamski odlučili osnovati Zagrebački klub za štitnjaču i čak napisali tekst o toj ideji, ali je kasnije ta inicijativa zanemarena.
Akademik Kusić je nakon toga opisao sve predradnje koje su prethodile Osnivačkoj skupštini.

Akademik Kusić je istaknuo da je u Hrvatskom liječničkom zboru postojala zadrška prema osnivanju novih društava, jer jedan dio društava praktički ne funkcionira. Ipak Glavni odbor se složio sa potrebom osnivanja Društva za štitnjaču.

Nakon izlaganja akademika Kusića slijedili su izbori čelnika Društva. Izbore je vodilo Radno predsjedništvo u sastavu: Prof. dr. sc. Željko Reiner (predsjednik), prof. dr. sc. Željko Metelko i doc. dr. sc. Ivo Glunčić. Za Zapisničara je izabrana Doc. dr.sc. Renata Iveković, a za Ovjerovitelja zapisnika Prim. dr. Zdenka Bence-Žigman. Izabrano je i tročlano izborno povjerenstvo u sastavu: Dr. sc. Ivan Mihaljević (predsjednik), Mr. sc. dr. Ante Punda (član), Mr. sc. dr. Antonija Balenović (član). Na prijedlog 10 članova HLZ-a, članova Društva za štitnjaču, predloženi su kandidati za čelnike Društva.

Podijeljeni su glasački listići sa imenima predloženih kandidata i pročitan je kratki životopis svih kandidata. Budući da su bili spriječeni prisustvovati Osnivačkoj Skupštini, kandidati prim. mr. sc. Danijel Došen, prof. dr. sc. Mirko Koršić i prim. mr. sc. Juraj Smoje poslali su pisanu izjavu kojom potvrđuju suglasnost za kandidature.

Prisutni članovi su predložili još dva kandidata za članove Upravnog odbora - Dr. sc. Miljenka Buru i Doc. dr. sc. Miru Halbauer, koji su također bili kratko predstavljeni. Zatim je uslijedilo glasovanje. Svaki kandidat morao je dobiti natpolovičnu većinu glasova prisutnih, a za kandidate s istim brojem glasova predviđen je drugi krug glasovanja. Izabrani su:

• za Predsjednika Akademik
Zvonko Kusić
• za Prvog dopredsjednika Prof.
dr. sc. Miljenko Solter i
• 12 kandidata za Članove Upravnog
odbora:

Dr. Boris Bonefačić
Prof. dr. sc. Velimir Božikov
Prof. dr. sc. Damir Dodig
Prim. mr. sc. Danijel Došen
Prof. dr. sc. Mirko Koršić
Mr. sc. Marijan Petek
Prof. dr. sc. Vlado Petric
Prim. mr. sc. Juraj Smoje
Doc. dr. sc. Ante Staničić
Doc. dr. sc. Franjo Škreb
Doc. dr. sc. Milan Vrkljan
Mr. sc. dr. Josip Žmire

 

U kraćem obraćanju novoizabrani predsjednik društva, akademik Kusić je zahvalio na povjerenju. Naglasio je uvjerenje u uspješan rad i razvoj novoga društva.

Izabrani članovi Upravnog odbora, koji su bili prisutni na Osnivačkoj skupštini (dr. Boris Bonefačić, prof. dr. sc. Velimir Božikov, prof. dr. sc. Damir Dodig, mr. sc. Marijan Petek, prof. dr. sc. Vlado Petric, doc. dr. sc. Ante Staničić, doc. dr. sc. Franjo Skreb, doc. dr. sc. Milan Vrkljan, mr. sc. dr. Josip Žmire), te predsjednik akademik Zvonko Kusić i prvi dopredsjednik Društva prof. dr. sc. Miljenko Solter okupili su se poslije skupštine na sastanku sa sljedećim dnevnim redom:

1. imenovanje tajnika Društva
2. biranje drugog dopredsjednika Društva
3. biranje rizničara Društva.

 

Predsjednik Društva akademik Zvonko Kusić predložio je za tajnika Društva doc. dr. sc. Franju Škreba iz KB Dubrava u Zagrebu, a nazočni su podržali prijedlog. Kao drugi dopredsjednik Društva izabran je doc. dr. sc. Ante Staničić iz KB Split, a za rizničara izabran je doc. dr. sc. Milan Vrkljan iz KB »Sestre milosrdnice« u Zagrebu.

 

Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora 2007.