U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ s temom Jod i jodna profilaksa
Zagreb, 13. prosinca 2019. – U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u petak 13. prosinca održan je 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ s temom Jod i jodna profilaksa. Simpozij je održan u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU, Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“. Simpozij je otvorio akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, koji je podsjetio na tradiciju javnog zdravstva u Hrvatskoj još od vremena Andrije Štampara.
Akademik Kusić u svom je izlaganju istaknuo da je dostatan unos joda od neprocjenjivog značaja za svaku populaciju, budući da nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice i djeca zbog važnosti hormona štitnjače za rast i razvoj ploda i malog djeteta. Hrvatska je u prošlosti bila područje s teškim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma. Učestalost guše u kontinentalnim dijelovima zemlje iznosila je poslije drugog svjetskog rata 50-90%. Godine 1953. uveden je u bivšoj Jugoslaviji prvi zakon o obveznom jodiranju soli s 10 mg Kalij-jodida (KI) po kg soli. Deset godina kasnije zabilježeno je u Hrvatskoj trostruko smanjenje učestalosti guše uz nestanak kretenizma. Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, na inicijativu akademika Zvonka Kusića, 1996. je u Hrvatskoj uveden Novi zakon o obveznom jodiranju soli s 25 mg KI po kg soli. Provođenje navedene zakonske odredbe sustavno je praćeno putem Nacionalnog programa kao i domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata koje provodi Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Epidemiološka istraživanja gušavosti pokazala su u 2002. i 2009. dostatan unos joda u Hrvatskoj. Time se Hrvatska uključila među zemlje koje su najbolje riješile problem gušavosti i nedostatnog unosa joda. Godine 2009. u organizaciji Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Razreda za medicinske znanosti HAZU organiziran je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Simpozij „Jodna profilaksa – iskustva i nedoumice“, dom se 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ pod nazivom „Jod i jodna profilaksa“, održava deset godina kasnije. Profesor Matovinović je doajen Hrvatske endokrinologije i otac prvog zakona o jodiranju soli iz 1953.
Na simpoziju su predavanja održali eminentni hrvatski stručnjaci iz područja endokrinologije i nuklearne medicine kao i laboratorijske dijagnostike. Uz povijest jodne profilakse u Hrvatskoj, simpozij je obradio i ulogu joda u organizmu, metodologiju određivanja joda, a prikazani su i novi podaci o unosu joda u Hrvatskoj, rezultati domaćih i međunarodnih projekata, među kojima se ističe istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje unosa joda u trudnoći i djetinjstvu u svjetlu nacionalne strategije prevencije poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda“, čiji je voditelj akademik Zvonko Kusić.
Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću i medije HAZU