Hrvatsko društvo Krajem ožujka 2006. godine izašao je prvi broj Glasnika Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora. Kako glavni urednik, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora te predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, akademik Zvonko Kusić, u uredničkom uvodnom slovu kaže, riječ je o Glasniku najmlađeg društva Hrvatskog liječničkog zbora. Naime, Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora osnovano je 30. studenog 2005. godine i već je izdalo prvi i drugi broj svog glasila. Navedeno glasilo će izlaziti periodički, s namjerom informiranja stručnjaka, znanstvenika i svih zainteresiranih o događanjima u vezi s istraživanjem i razvojem prevencije, dijagnostike, liječenja i praćenja bolesti štitnjače. Glasnik treba pridonijeti boljem upoznavanju stručnjaka i pojednih centara te poticanju zajedničkih projekata. U Glasniku se mogu naći informacije o održanim i budućim stručnim i znanstvenim sastancima kao i relevantnim publikacijama vezanim uz štitnjaču. Prvi broj Glasnika sadržava članak o sastanku inicijativnog odbora Društva za štitnjaču, opis Osnivačke skupštine društva, članak o posjetu Lewisa E. Bravermana iz Bostona, jednog od najvećih svjetskih autoriteta današnjice u području bolesti štitnjače te sekciju posvećenu budućim sastancima.U drugom broju glasnika, glavnina teksta posvećena je I.znanstvenom simpoziju sa temom Racionalne dijagnostike bolesti štitnjače, te smjernicama društva, koje su predložene na Simpoziju.Također je dan osvrt na tečajeve trajne edukacije liječnika o bolestima štitnjače i doštitnih žlijezda, koji se već niz godina uspješno održavaju u Splitu te isto tako već tradicijske poslijediplomske tečajeve ultrazvuka vratnih organa na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Također je donosen prikaz skupa u Ujedinjenim narodima u New Yorku posvećenoga 20 godišnjici Černobilske nesreće. 2006. godine obilježeno je i 10 godina od donošenja novoga Zakona o jodiranju soli čime je u nas iskorijenjena gušavost što je Hrvatsku svrstalo među zemlje koje su najuspješnije riješile taj problem. Cjelokupne brojeve u PDF formatu možete preuzeti s navedenih linkova. Uredništvo poziva čitatelje da šalju primjedbe i sugestije.