U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ s temom Jod i jodna profilaksa

6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ - Jod i jodna profilaksa
6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ – Jod i jodna profilaksa

Zagreb, 13. prosinca 2019. – U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u petak 13. prosinca održan je 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ s temom Jod i jodna profilaksa. Simpozij je održan u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU, Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“. Simpozij je otvorio akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, koji je podsjetio na tradiciju javnog zdravstva u Hrvatskoj još od vremena Andrije Štampara.

Predavanje predsjednika Društva akademika Zvonka Kusića
Predavanje predsjednika Društva akademika Zvonka Kusića

Akademik Kusić u svom je izlaganju istaknuo da je dostatan unos joda od neprocjenjivog značaja za svaku populaciju, budući da nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice i djeca zbog važnosti hormona štitnjače za rast i razvoj ploda i malog djeteta. Hrvatska je u prošlosti bila područje s teškim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma. Učestalost guše u kontinentalnim dijelovima zemlje iznosila je poslije drugog svjetskog rata 50-90%. Godine 1953. uveden je u bivšoj Jugoslaviji prvi zakon o obveznom jodiranju soli s 10 mg Kalij-jodida (KI) po kg soli. Deset godina kasnije zabilježeno je u Hrvatskoj trostruko smanjenje učestalosti guše uz nestanak kretenizma. Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, na inicijativu akademika Zvonka Kusića, 1996.  je u Hrvatskoj uveden Novi zakon o obveznom jodiranju soli s 25 mg KI po kg soli. Provođenje navedene zakonske odredbe sustavno je praćeno putem Nacionalnog programa kao i domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata koje provodi Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Epidemiološka istraživanja gušavosti pokazala su u 2002. i 2009. dostatan unos joda u Hrvatskoj. Time se Hrvatska uključila među zemlje koje su najbolje riješile problem gušavosti i nedostatnog unosa joda. Godine 2009. u organizaciji Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Razreda za medicinske znanosti HAZU organiziran je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Simpozij „Jodna profilaksa – iskustva i nedoumice“, dom se 6. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ pod nazivom „Jod i jodna profilaksa“, održava deset godina kasnije. Profesor Matovinović je doajen Hrvatske endokrinologije i otac prvog zakona o jodiranju soli iz 1953.

Predavanje tajnika Društva prof. dr. sc. Ivana Mihaljevića
Predavanje tajnika Društva prof. dr. sc. Ivana Mihaljevića

Na simpoziju su predavanja održali eminentni hrvatski stručnjaci iz područja endokrinologije i nuklearne medicine kao i laboratorijske dijagnostike. Uz povijest jodne profilakse u Hrvatskoj, simpozij je obradio i ulogu joda u organizmu, metodologiju određivanja joda, a prikazani su i novi podaci o unosu joda u Hrvatskoj, rezultati domaćih i međunarodnih projekata, među kojima se ističe istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje unosa joda u trudnoći i djetinjstvu u svjetlu nacionalne strategije prevencije poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda“, čiji je voditelj akademik Zvonko Kusić.

Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću i medije HAZU